Vrhbosanska crkvena pokrajina obuhvaća četiri dijeceze ili biskupije te Vojni ordinarijat: Vrhbosansku (Sarajevsku) nadbiskupiju kojoj su sufraganske: Banjolučka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska. Danas se teritorijalno rasprostire unutar granica države Bosne i Hercegovine.

Vrhbosanska (Sarajevska) nadbiskupija

Vrhbosanska (Sarajevska) nadbiskupija je teritorijalno najveća (22 401 km2). Obuhvaća središnji i sjeveroistočni dio Bosne, a sjedište joj je u Sarajevu. Ima 4 arhiđakonata, 13 dekanata i 153 župe + 2 ekspoziture. Nadbiskupija je pod Božanskom zaštitom Presvetoga Srca Isusova, a suzaštitnici su Blažena Djevica Marija i sv. Josip. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom rata i poraća potpuno su uništene 44 župne crkve, teško oštećene 34 te još 23 lakše oštećene, a ukupno je stradalo 690 crkvenih objekata. Danas su gotovo u cijelosti obnovljene sve porušene i oštećene župne crkve te ostali crkveni objekti.

Više...

 

Banjolučka biskupija 

Banjolučka biskupija zauzima površinu od 16 457 km2, a prostire se na sjeverozapadu BiH. Ima 6 dekanata i 48 župa. Zaštitnik biskupije je sv. Bonavetura.
U proteklom ratu sedmorica svećenika i jedna časna sestra ubijeni su odnosno umrli nakon teških zlostavljanja. U Banjolučkoj biskupiji tijekom rata od 1991. do 1995. i poraća potpuno je uništeno 16 župnih crkava, teško je oštećeno 8, a 11 njih lakše je oštećeno. Ukupno su stradala 204 crkvena objekta. Do danas većinom su obnovljene ili se obnavljaju sve porušene i oštećene župne crkve te ostali crkveni objekti.
Na području Banjolučke biskupije nalazi se i Grkokatolički vikarijat BiH sa sedam parohija.

Više...

 

Mostarsko-duvanjska biskupija

Mostarsko-duvanjska biskupija zauzima površinu od 8 368 km2, a prostire se na južnom i jugozapadnom djelu Hercegovine.
Ima 8 dekanata i 67 župa (+1 samostalna kapelanija). Zaštitnik biskupije je sv. Josip, zaručnik BDM.
Tijekom rata i poraća potpuno je uništeno 5 župnih crkava, teško je oštećeno 12. Ukupno je stradalo 106 crkvenih objekata. Do danas su gotovo u cijelosti obnovljene sve porušene i oštećene župne crkve te ostali crkveni objekti.

Više...

 

Trebinjsko-mrkanska biskupija

Trebinjsko-mrkanska biskupija je najstarija na području BiH. Ima površinu od 3 861 km2, a prostire se na prostoru s lijeve strane rijeke Neretve tj. na jugoistočnom dijelu BiH. Ima 2 dekanata i 15 župa. Zaštitnik biskupije je sv. Mihovil Arkanđel.

Više...

 

Vojni ordinarijat

Vojni ordinarijat u BiH utemeljio je 1. veljače 2011. papa Benedikt XVI. Prvim vojnim ordinarijem imenovan je 1. veljače 2011. mons. dr. Tomo Vukšić, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije.

Na području Vrhbosanske crkvene pokrajine nalaze se dvije franjevačke provincije: Bosna Srebrena i Hercegovačka franjevačka provincija.

Osim dijecezanskih svećenika u Vrhbosanskoj metropoliji djeluju: franjevci, salezijanci, isusovci, trapisti i jedan dominikanac.

Odlukom pape Benedikta XVI., od 4. siječnja 2006., Vrhbosanska crkvena pokrajina izuzeta je ispod jurisdikcije Kongregacije za evangelizaciju naroda i stavljena pod privremenu upravu Državnoga tajništva Svete Stolice s nakanom da prijeđe pod redovitu jurisdikciju Kongregacije za biskupe.

Više...

 

Statistički podatci

  • Na kraju 2014. na današnjem području BiH bilo je 286 katoličkih župa.
  • Vrhbosanska nadbiskupija imala je 153 župe (+ 2 ekspoziture),
  • Mostarsko-duvanjska 67 župa (+ 1 samostalna kapelanija),
  • Banjolučka biskupija 48 i
  • Trebinjsko-mrkanska 15 župa.
  • Nebeski zaštitnici katolika u BiH su sv. Ilija Prorok i sv. Juraj mučenik.

 

Duhovna zvanja u BiH

Prema podacima s kraja 2014. godine ukupan broj svećenika koji djeluju i borave u BiH bio je 578. Od toga broja dijecezanskih svećenika je 247, a redovnika 331.
Ukupan broj redovnica koje djeluju i borave u BiH na kraju 2014. godine bio je 509.